Veliki Tabor u 20. stoljeću

Ovom izložbom prezentira se stari grad – njegova monumentalna arhitektura, sanacijski radovi vršeni na objektu, te namjena. Također, predstavljeni su njegovi vlasnici i događaji koji su se u dvorcu odvijali tijekom 20. stoljeća.

Navedeno razdoblje obilježeno je propadanjem Velikog Tabora. No, s druge strane, također i razvijanjem svijesti o njegovom velikom značaju za hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu te uloženim naporima da se grad sačuva za iduća stoljeća.

Vlasnici i upravitelji Velikog Tabora neprestano su se izmjenjivali. Grad je imao raznoliku, često neprimjerenu namjenu, pa se u 20. stoljeću koristio kao zatvor, dječji dom za ratnu siročad, sušionica mesa poduzeća Sljeme, te ugostiteljski objekt Poljoprivredne zadruge Desinić. U periodu između dva svjetska rata, nalazio se u vlasništvu poznatog hrvatskog slikara Otona Ivekovića, kojemu je slikoviti izgled dvorca i okolnog krajolika bio nepresušna inspiracija za mnogobrojna umjetnička djela.

U svrhu njegove zaštite, obnove te revitalizacije, 80-ih je godina Josip Štimac osnovao u dvorcu Zavičajni muzej, a kasnije je utemeljeno i Društvo Veliki Tabor čijim je bio predsjednikom. Organizirao je brojna događanja – mačevalačke turnire, izložbe, likovne kolonije, koncerte, sokolarenja – koja su na izložbi prezentirana fotografijama. Od 1993. dvorac je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja, koji su ubrzo proveli sveobuhvatna arheološka istraživanja te brinuli o obnovi Velikog Tabora pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

Posjetitelji izložbe imaju priliku razgledati više od 80 eksponata - brojne razglednice i fotografije, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge muzejske predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazuju se i inserti filma Seljačka buna 1573 poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimani u Velikom Taboru 1975. godine.

Mnoge od izloženih fotografija i razglednica, posjetitelji do sada nisu imali prilike vidjeti. Među njima se nalaze i po prvi puta viđene fotografije predsjednika Josipa Broza Tita koji je 1968. godine Veliki Tabor posjetio zajedno sa suprugom Jovankom.

Autorica izložbe je kustosica Renata Dečman.