ČUVARI ETNOGRAFSKE BAŠTINE U VELIKOM TABORU

Izložbom „Čuvari etnografske baštine u Velikom Taboru“ predstavljena je Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor u kojoj se nalaze predmeti tradicijskog seoskog domaćinstva te seoskog gospodarstva s područja Hrvatskog zagorja, osobito iz desinićkog i pregradskog kraja. Zbirka trenutno broji 512 inventariziranih predmeta, a na izložbi je predstavljen izbor od 133 eksponata koji su nastali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Najveći dio zbirke sačinjavaju lončarski proizvodi, kućni inventar te predmeti tradicijskog gospodarstva. Keramički predmeti zastupljeni u zbirci izrađeni su na nožnom lončarskom kolu karakterističnom za panonsko područje. Vjerojatno su proizvedeni u okolici Ivanca gdje su bila smještena najpoznatija središta lončarskog obrta u Hrvatskom zagorju. Namijenjeni su raznim funkcijama te su služili za kuhanje, pečenje, čuvanje, preradu i serviranje hrane, čuvanje i transport tekućina te za zalijevanje cvijeća. Od kućnog inventara u zbirci se nalaze pegle na žar, lampaši, mlinci za kavu, tanjuri, zdjelice, lopari, žlice, vilice, noževi, tujice za maslac, vile za peć itd. Brojni predmeti u zbirci koristili su se u tradicijskim seoskim gospodarstvima: zvono za stoku, potkove, žrnjevi i mužari za mrvljenje zrnja, razni poljoprivredni alati, škrinje za čuvanje žita itd. Manjim dijelom zatupljeni su predmeti vezani uz tradicijske obrte (šestar, dlijeto, kliješta, kolarska klupa, blanje, pile, postolarski kalupi…), alatke i pomagala za proizvodnu tekstila (preslice, kolovrati…), tekstilni predmeti te namještaj. U njoj se posebno izdvaja i jedan predmet vezan uz tradicijske običaje. Riječ je o pokladnoj drvenoj maski košuti, koja je vrlo nalik pokladnim maskama iz Međimurja, po postoji mogućnost da i ona dolazi s tog prostora.

Osim što nas upoznaje s etnografskim predmetima, izložba govori o povijesti Velikog Tabora u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito od sredine 70-ih godina kada se u dvorcu započinje s organiziranjem izložbi etnografskog materijala te prikupljanjem predmeta iz desinićkog i pregradskog kraja. Njome su predstavljeni korisnici Velikog Tabora koji su ujedno vodili brigu o etnografskim predmetima. Posjetitelje se, putem izložbenih panoa na hrvatskom i engleskom jeziku, upoznaje s osnivanjem Zavičajnog muzeja općine Pregrada u Velikom Taboru početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Također, njome se rasvjetljava razdoblje kada su dvorcem upravljali Turistički savez općine Pregrada te Društvo Veliki Tabor iz Desinića. Poseban naglasak stavljen je na Josipa Štimca, jednog od suosnivača Zavičajnog muzeja u Velikom Taboru i nekadašnjeg predsjednika Društva Veliki Tabor, te Ivicu Špoljara, najvećeg donatora zbirke te prvog djelatnika Muzeja Hrvatskog zagorja koji je bio zaposlen u Dvoru Veliki Tabor. Izložba također otkriva kakvo je stanje Etnografske zbirke od 2003. godine pa sve do danas, dakle u razdoblju kada brigu o predmetima vodi stručno osoblje Muzeja Hrvatskog zagorja.

Autorica izložbe je kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.