• Dvor Veliki Tabor

    Posjetite stari grad

    Dvor Veliki Tabor
    49 216 Desinić
    Košnički Hum 1

    Tel: 049/374-970, 374-973
    Fax: 049/374-979
    E-mail: dvt@mhz.hr

  • Dvor Veliki Tabor

    jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske

  • Dvor Veliki Tabor

    Spomenik kulture nulte kategorije

Novosti i najave

Uskrsni ponedjeljak u Dvoru Veliki Tabor

16. travnja, 2019.

I ove godine grmjet će s brijega u Humu Košničkom! Jer, Uskrsni je ponedjeljak, a sad se već dobro zna kako je to dan kad se u Dvoru Veliki Tabor okupljaju kuburaši iz zapadnoga dijela Hrvatskog zagorja.
Pridružite nam se 22. travnja 2019. od 14 sati!

I ove će se godine, na poziv Kuburaškog društva Desinićka kubura iz Desinića, sa svojim „pištolama“, na Košnički Hum popeti članovi sljedećih kuburaških udruga:
1. Kuburaško društvo Sveti Pavao iz Prišlina
2. Kuburaško društvo ban Toma Erdody, Kačkovec, Kraljevec na Sutli
3. Kuburaško društvo Sveta tri kralja, Jakovlje
4. Kuburaško društvo Svetog Leonarda, Pregrada
5. Kuburaško društvo Sveti Martin, Luka Poljanska, Zagorska Sela
6. Povijesna postrojba „Kostelska pištola – Keglevićeva straža Kostel“
7. Kuburaško društvo Desinićka kubura, Desinić

Program započinje u 14,00 sati svečanim postrojavanjem i predstavljanjem kuburaških društava čiji članovi dolaze u svojim karakterističnim odorama i sa zastavama.
Svima okupljenima demonstrirat će se punjenje kubura, te pucanje iz njih ispred Velikog Tabora.
U atriju Dvora moći će se vidjeti način ukrašavanja graviranjem drvenih dijelova kubura, te priprema baruta i uzgoj goluba pismonoša, a djeca će moći sudjelovati na radionici nazvanoj – Zmajevo jaje.
Nakon pucanja slijedi veselica uz tamburaški sastav Victory.
Organizatori ove manifestacije su KD Desinićka kubura Desinić i Dvor Veliki Tabor, MHZ.

čitaj više

Natječaj za prikupljanje dječjih likovnih radova (stripova) na temu Legenda o Veroniki Desinićkoj

26. ožujka, 2019.

MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
DVOR VELIKI TABOR
raspisuje
Natječaj za prikupljanje
dječjih likovnih radova (stripova) na temu
Legenda o Veroniki Desinićkoj.

Usmena predaja o Veroniki Desinićkoj je 2014. godine registrirana kao nematerijalno kulturno dobro - Rješenjem Ministarstva kulture upisana je u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Priča o nesretnoj ljubavi niže plemkinje Veronike Desinićke te velikaša Fridrika Celjskog kroz povijest je inspirirala brojne umjetnike, a kao plod te inspiracije nastala su mnogobrojna likovna, književna, dramska te druga umjetnička djela.
Pozivamo djecu osnovnoškolskog uzrasta da se prijave na naš natječaj svojim likovnim radovima inspiriranim ovom ljubavnom pričom.

Djeca imaju zadatak pročitati tekst legende koji se nalazi u nastavku natječaja te, koristeći vlastitu kreativnost i maštu, kao i likovno umijeće, uprizoriti priču u formi stripa.

Uvjet natječaja je da likovni radovi moraju biti napravljeni u formi stripa (minimalno dva crteža odnosno kadra koja mogu, ali ne moraju biti dopunjena tekstom).

Stripovi mogu biti izvedeni u bilo kojoj crtačkoj ili slikarskoj tehnici, na formatu papira A3 ili A4.

Natječaj traje do 15.09.2019.

Najuspješniji likovni radovi biti će proglašeni, objavljeni i nagrađeni u listopadu 2019. godine.

Radovi se šalju na adresu: Dvor Veliki Tabor, Košnički Hum 1, 49216 Desinić s naznakom „za likovni natječaj“

Uz rad potrebno je priložiti osnovne podatke o autoru likovnog djela: ime i prezime, datum rođenja, mjesto i adresa prebivališta, ime osnovne škole i razred te kontakt (broj telefona ili e-mail adresa).

Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas putem e-mail adrese dvt@mhz.hr, renata.decman@mhz.hr, ili na broj telefona 049/374-971.

Prema legendi, nekada davno na prostoru Hrvatskog zagorja vladao je moćni ban, grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu. Unatoč njegovom protivljenju, Fridrik i Veronika pobjegli su u grad Fridrihštajn u blizini Kočevja u Sloveniji gdje su se potajno vjenčali. Stari grof Herman ubrzo je doznao za njihovo vjenčanje te je poslao vojsku s nalogom da uhvate ljubavnike. Fridrik je uspio spasiti Veroniku iz grada, te je ona pobjegla preko Gorskoga kotara i Kalnika do seoca Sveta Margita. Fridrika su očevi vojnici uhvatili i zatvorili u Celjsku kulu, usku i visoku oko 23 m. Tu je bio zatvoren preko četiri godine. Od tada se ta kula zove Fridrikova kula. Veroniku su Hermanovi vojnici zatvorili u Velikom Taboru. Herman je nesretnu Veroniku optužio da je copernica koja je zavela njegova sina. Organizirano je suđenje koje je trajalo puna dva dana. U predvečerje drugog dana suci su izjavili: Gospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice, a kamoli zločina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridriku. No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zločin. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao, presvijetli bane završen. Unatoč presudi, čim su suci krenuli prema izlazu, grof Herman izdao je nalog kaštelanu da ubiju Veroniku. U dvorištu Velikog Tabora postavili su drvenu posudu punu vode i u njoj utopili Veroniku. Njeno mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. Ipak, čak se i danas, osobito u dugim zimskim noćima, u Velikom Taboru uz zavijanje vjetra čuje jecanje nesretne Veronike…

čitaj više

Zagorska ruža predstavljena u Ptuju

21. ožujka, 2019.

Već dugo vremena MUZEJI nisu samo ustanove koje pohranjuju prašne predmete iz prošlih vremena koji povremeno bivaju predstavljeni javnosti. Isto tako, ni ŠKOLE nisu više samo obrazovne ustanove, gdje učenici dobivaju nova znanja od nastavnika. Škole i muzeji intenzivirale su svoju suradnju, a iz godine u godinu traže sinergiju za najbolju moguću pripremu djece za posjet muzejima i galerijama.

Upravo radi što bolje suradnje ŠKOLA I MUZEJA, prošlog je petka i subote, 15. i 16. ožujka 2019. organizirana, treća po redu, međunarodna istoimena konferencija u Ptuju koja je okupila stotinjak sudionika, što muzealaca, što nastavnika i učitelja.

Organizator je bila slovenska agencija EDUCA u suradnji s četiri renomirane institucije iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Svoja izvrsna iskustva u povezivanju škola i muzeja sudionicima su, na stručnim sekcijama konferencije, iznijele i naše kolegice, muzejske pedagoginje, Petra Šoltić iz Galerije Antuna Augustinčića i Kristina Pavlović iz Dvora Veliki Tabor. Pridružila im se i učiteljica mentorica, Božica Mandić iz OŠ Đure Prejca iz Desinića. Bilo je riječi o posebnim radionicama koje se izvode u navedenim muzejima, o projektu „Zagorska ruža“ koji je iznjedrio istoimenu dječju radijsku emisiju (https://www.youtube.com/watch?v=JOh9kX9xaiM ), te o Pikniku kod Veronikinog Ivana.

Među suvremenim pedagoškim izazovima u teoriji i praksi svakako je institucionalno partnerstvo - integracija ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja, gimnazije i strukovnog i srednjoškolskog obrazovanja, te obrazovanje odraslih s kulturnim i drugim institucijama, gdje je moguće doći u dodir s kulturnom baštinom.

Svrha takve integracije je kvalitetnije obrazovanje i osposobljavanje. Među tim institucijama poseban naglasak stavljen je na muzeje (u najširem smislu riječi). Zahvaljujući slovenskim muzejima, učitelji su već dobro poznati po mogućnostima koje muzej nudi za postizanje ciljeva kurikuluma. Također, rekord u Bijeloj knjizi o obrazovanju u Republici Sloveniji da je jedan od općih ciljeva obrazovanja "osigurati suradnju između obrazovnih institucija i šireg okruženja" i učestalo spominjanje muzeja i kulturne baštine u nastavnim programima (u kontekstu ciljeva, sadržaja ili sadržaja) didaktičke preporuke ili strategije poučavanja) na svim razinama obrazovanja, uputiti učitelje na česte posjete muzejima. Ipak, komplementarna nastavna statistika pokazuje da takva suradnja još nije dovoljno iskorištena.

čitaj više

Povijest

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture.

čitaj više

Obnova Velikog Tabora

Iako su se tijekom 20. stoljeća, povremeno izvodili najnužniji zahvati na najugroženijim dijelovima Velikog Tabora, prva sustavna konzervatorska istraživanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda i financiranjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske započela su tek sredinom devedesetih godina kada je provedeno istraživanje velikotaborskog palasa i dvorišnih trjemova.

čitaj više

Legenda o Veroniki Desinićkoj

Prema legendi, nekada davno ovim prostorima vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu.

čitaj više

Izložbe

Veliki Tabor u 20. stoljeću

27. prosinca, 2018.

Ovom izložbom prezentira se stari grad – njegova monumentalna arhitektura, sanacijski radovi vršeni na objektu, te namjena. Također, predstavljeni su njegovi vlasnici i događaji koji su se u dvorcu odvijali tijekom 20. stoljeća.

Navedeno razdoblje obilježeno je propadanjem Velikog Tabora. No, s druge strane, također i razvijanjem svijesti o njegovom velikom značaju za hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu te uloženim naporima da se grad sačuva za iduća stoljeća.

Vlasnici i upravitelji Velikog Tabora neprestano su se izmjenjivali. Grad je imao raznoliku, često neprimjerenu namjenu, pa se u 20. stoljeću koristio kao zatvor, dječji dom za ratnu siročad, sušionica mesa poduzeća Sljeme, te ugostiteljski objekt Poljoprivredne zadruge Desinić. U periodu između dva svjetska rata, nalazio se u vlasništvu poznatog hrvatskog slikara Otona Ivekovića, kojemu je slikoviti izgled dvorca i okolnog krajolika bio nepresušna inspiracija za mnogobrojna umjetnička djela.

U svrhu njegove zaštite, obnove te revitalizacije, 80-ih je godina Josip Štimac osnovao u dvorcu Zavičajni muzej, a kasnije je utemeljeno i Društvo Veliki Tabor čijim je bio predsjednikom. Organizirao je brojna događanja – mačevalačke turnire, izložbe, likovne kolonije, koncerte, sokolarenja – koja su na izložbi prezentirana fotografijama. Od 1993. dvorac je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja, koji su ubrzo proveli sveobuhvatna arheološka istraživanja te brinuli o obnovi Velikog Tabora pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

Posjetitelji izložbe imaju priliku razgledati više od 80 eksponata - brojne razglednice i fotografije, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge muzejske predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazuju se i inserti filma Seljačka buna 1573 poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimani u Velikom Taboru 1975. godine.

Mnoge od izloženih fotografija i razglednica, posjetitelji do sada nisu imali prilike vidjeti. Među njima se nalaze i po prvi puta viđene fotografije predsjednika Josipa Broza Tita koji je 1968. godine Veliki Tabor posjetio zajedno sa suprugom Jovankom.

Autorica izložbe je kustosica Renata Dečman.

čitaj više

Hladno oružje i zaštitna oprema iz kulturno povijesne zbirke Dvora Veliki Tabor

27. siječnja, 2017.

Ovom izložbom predstavljamo vrlo vrijedne primjerke hladnog oružja i zaštitne opreme koju je naš muzej sakupio u proteklih 10 –ak godina.

Izloženi primjerci mačeva, noževa, zaštitnih oklopa vraćaju nas u davno doba kada su kasnosrednjovjekovnim plemićkim gradom Velikim Taborom odzvanjali odvažni koraci njegovih vlasnika - moćnih grofova Celjskih, Vitovaca ili pak Rattkaya.

Hladno oružje i zaštitna oprema iz Dvora Veliki Tabor datiraju se u razdoblje od 13. do 19. stoljeća.

čitaj više

Obitelj KAVANAGH-BALLYANE iz Malog Tabora

14. studenog, 2015.

Ovom izložbom predstavljamo javnosti obitelj baruna Kavanagh – Ballyane, vlasnike dvorca Mali Tabor iz Huma na Sutli. Ova obitelj potječe iz Irske. U svojem rodoslovlju dokazuju rodbinsku povezanost s engleskom kraljicom Marijom Stewart. U posjed vlastelinstva i dvorca Mali Tabor došli su nasljeđivanjem po ženskoj liniji. Simon Henry Kavanagh (1784. – 1830.) oženio se Leopoldinom Moscon, unukom Ane Rattkay. Tako je polovina ovog posjeda došla u vlasništvo obitelji Kavanagh.

čitaj više

Edukacija

Svaku muzejsko–edukativnu radionicu potrebno je prethodno najaviti i rezervirati termin

O nama

Dvor Veliki Tabor

Košnički Hum 1, 49 216 Desinić
E-mail: dvt@mhz.hr
Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr
www.veliki-tabor.hr

Kontakt

Centrala: 049/374-970
Rezervacije: 049/374-970
Suvenirnica: 049/374-973
Voditeljica: 049/374-971

Djelatnici Dvora Veliki Tabor 

Voditeljica: Renata Dečman, kustosica
Viša kustosica: Nadica Jagarčec
Viša kustosica: dr. sc. Ivana Škiljan, arheologinja i povjesničarka
Muzejska pedagoginja: Kristina Pavlović, mag. etn. i kult. antr.
Viši muzejski tehničar: Siniša Žnidarec
Muzejska tehničarka: Nives Ćurković
Preparatorica: Andrea Brlobuš
Administrator, blagajnik, prodavač: Jelena Frlić
Administrator, blagajnik, prodavač: Ana Kovačić (zamjena)
Spremačica: Višnja Valek

Dvor Veliki Tabor dio je Muzeja Hrvatskog zagorja.

MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
Gornja Stubica, Samci 64
Web: www.mhz.hr
E-mail: mhz@mhz.hr
Tip: opći, muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojbenih jedinica
Vrsta: nacionalni
Djelokrug: republički
Osnivač: Republika Hrvatska, 1993.
Ravnateljica: Nadica Jagarčec, viša kustosica
OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 -1100011100
IBAN: HR 3823900011100011100
SWIFT: HPBZHR2X






Zajednička uprava i službe
Ravnateljica MHZ: 049/587-887
Računovodstvo: 049/587-883
Marketing: 049/587-881
Tajništvo: 049/587-888
Fax: 049/587-885

Ostale ustrojbene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja:

Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
www.mhz.hr
www.mdc.hr/augustincic

Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
www.mhz.hr
www.mkn.mhz.hr

Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
www.mhz.hr
www.msb.mhz.hr

Muzej "Staro selo", Kumrovec
www.mhz.hr
www.mdc.hr/kumrovec

Virtualna šetnja dvorcem

Prošetajte Velikim Taborom sa 360 pogledom

Posjeta

Radno vrijeme muzeja

Od 1. travnja do 30. rujna

  • radnim danom: 9 – 17 sati
    (zadnji ulaz u muzej – 16 sati)
  • subotom, nedjeljom i praznikom: 9 – 19 sati
    (zadnji ulaz u muzej – 18 sati)

Listopad i ožujak

  • radnim danom: 9 – 16 sati
    (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
  • subotom, nedjeljom i praznikom: 9 – 17 sati
    (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače

  • Od 9 – 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

  • Ponedjeljkom i utorkom od 2. studenog do 31 ožujka.
  • Blagdanima: 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 25. i 26. prosinca.

NAPOMENE:

  • Povremeno se u pojedinim dijelovima Dvora Veliki Tabor odvijaju radovi na obnovi stoga su povremeno pojedini dijelovi zatvoreni za javnost.
  • Osobe s invaliditetom mogu s invalidskim kolicima ući samo u prizemne dijelove Dvora Veliki Tabor.
  • Fotografiranje: dozvoljeno
  • Parkiralište: Da

Cijene ulaza

  • Djeca, studenti, umirovljenici – 15,00 kn
    (grupe veće od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 12,00 kn)
  • Odrasli – 25,00 kn
    (grupe veće od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 20,00 kn)
  • Obiteljska ulaznica – 55,00 kn
    (za roditelje s malodobnom djecom)
  • Članovi ICOM-a, HMD-a, i sl. muzejskih udruženja: besplatno
  • Članovi ostalih udruženja HAK, UHPA: 20,00 kn
  • Članovi Saveza izviđača Hrvatske: 12,00 kn
  • Osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na popust: 20 %
  • Dva pratitelja na 30 osoba imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Djeca do 3 godine imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Popust se može koristiti samo po jednoj osnovi
  • Kartice koje se prihvaćaju: Maestro, MasterCard, MasterCard electronic, Visa electronic

Cijene stručnih vodstava i radionica

  • Stručno vodstvo na hrvatskom – 100,00 kn
  • Stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski) – 150,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo – 150,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo na stranom jeziku – 200,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo – 250,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo na engleskom – 300,00 kn
  • Radionice  – 30,00 kn / po osobi (za min. 30 osoba) *
  • Predstave – 30,00 kn / po osobi (za min. 30 osoba)

* Za djecu je u cijeni muzejsko-edukativne radionice uključena ulaznica za muzej i stručno vodstvo.

Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr

Tel: 049/374-970

Zbirke i publikacije

Fotogalerije

Kako do nas / kontakt