• Dvor Veliki Tabor

    Posjetite stari grad

    Dvor Veliki Tabor
    49 216 Desinić
    Košnički Hum 1

    Tel: 049/374-970, 374-973
    Fax: 049/374-979
    E-mail: dvt@mhz.hr

  • Dvor Veliki Tabor

    jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske

  • Dvor Veliki Tabor

    Spomenik kulture nulte kategorije

Novosti i najave

Poetsko-glazbena večer

01. ožujka, 2019.

PONOVNO ĆE PJESNICI IZRICATI SVOJE STIHOVE U VELIKOME TABORU

Ožujak, mjesec kojemu se raduju romantične duše, za Dvor Veliki Tabor označava kako je došlo vrijeme za još jednu poetsko-glazbenu večer. Naime, izvrsno iskustvo susreta pjesnika, velikotaborske povijesti i glazbe od prošle godine, nastavlja se.

„Poslije Dana žena“ nazvan je ovaj susret. Što zbog jedne pjesme istoga naslova što zbog samog datuma održavanja priredbe. Jer, pjesnici će se, kao i njihova publika, ljubitelji poezije, u Dvoru Veliki Tabor naći u subotu, 9. ožujka 2019. godine i to od 18 sati.

U ugodnom, pomalo boemskom ozračju, uz čaj, kuhano vino i kiflice, svoje će pjesme interpretirati Darija Žilić, Lana Derkač, Mirjana Mikulec i Davor Šalat.

Za glazbeni dio večeri, u dvostrukoj ulozi pjesnikinje i muzičarke, pobrinut će se Darija Žilić, dok će kroz pripremljeni program slušatelje i sudionike voditi muzejska pedagoginja u Dvoru Veliki Tabor, Kristina Pavlović.


A evo i nekoliko rečenica o svakoj gošći i gostu ove poetsko-glazbene večeri:



DARIJA ŽILIĆ - rođena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest i komparativna književnost). Piše poeziju, kritiku i esejistiku. Dugogodišnja voditeljica programa „Mama čita“ u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. U periodici objavljivala eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu te brojne intervjue. Prijevodi suvremene američke, slovenske, britanske i arapske poezije objavljeni su joj na Trećem programu Hrvatskog radija, te u časopisima Književna republika i Riječi. Njezine, pak, pjesme prevođene su na talijanski, slovenski, slovački i engleski jezik.

LANA DERKAČ - hrvatska je književnica rođena Požegi, 1969. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Nagrađivana je te uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim pjesničkim festivalima i književnim događanjima, te na hrvatskoj pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani i Jadranski književni susreti. Nagrađivana je, uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Tekstovi su joj prevedeni na 18 jezika, među ostalim na arapski, švedski, španjolski i engleski, talijanski, francuski, te mađarski i njemački jezik.

MIRJANA MIKULEC – hrvatska je pjesnikinja i prozaistica, rođena je 1959. u Oroslavju, gdje i danas živi. Dopredsjednica je Hrvatskozagorskoga književnog društva te članica predsjedništva Društva za promicanje kajkavskog stvaralaštva Kajkaviana. Pjesme i kratke priče objavljuje u časopisima, zbornicima i pjesničkim izborima, te sudjeluje na recitalima i književnim natječajima. Do sada je objavila tri zbirke pjesama, a izbor iz kajkavske poezije objavljen joj je u časopisu za književnost umjetnost i kulturu KAJ.

DAVOR ŠALAT - je pjesnik, književni kritičar i esejist te prevodi sa španjolskoga jezika. Rođen je u Dubrovniku 1968. godine, a cijeli je život proveo u Zagrebu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, i to komparativnu književnost, španjolski jezik i književnost. Novinar je i urednik na Hrvatskome radiju - Radiju Sljeme. Uređuje vijesti i Zagrebački dnevnik, kao i emisiju "Poezija", te radi priloge o raznim gradskim i kulturnim temama. Pjesme, eseji i književne kritike prevođene su mu na engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski, poljski, bugarski i litvanski jezik.

čitaj više

Prijavite svoj projekt/program za manifestaciju LegendFest u 2019.

20. veljače, 2019.

Pozivamo sve umjetnike iz bilo kojeg područja umjetnosti da prijave sadržaj te program za jedan od LegendFest manifestacija u ovoj godini. Rok za prijavu projekata je 31.05.2019. U nastavku podsjećamo na teme, lokacije i termine ovogodišnjih festivala:

Božanski boj na prostoru ŽRNOVNICE I PODSTRANE – SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA – 29. i 30. 06. 2019.

Krsnici i Vile – PIĆAN – ISTARSKA ŽUPANIJA – 26. i 27. 07. 2019.

Zmajevi – DVOR VELIKI TABOR – KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA – 24. 08. 2019.

Kliknite na prijavnicu za sudjelovanje u programu LegendFest 2019. i prijavite svoj projekt.

Ispunjene prijavnice proslijedite na:

info@legendfest.hr ili valkulture@hi.t-com.hr

čitaj više

NOĆ MUZEJA U DVORU VELIKI TABOR

02. veljače, 2019.

Već tradicionalno, Dvor Veliki Tabor sudjelovao je u petak, 1. veljače, u Noći muzeja koja se ove godine održala na temu „Muzeji – inovacije i digitalna budućnost“. Pred mnoštvom posjetitelja, program je započeo predavanjem više kustosice Muzeja Hrvatskog zagorja Ivane Škiljan, koja je javnosti predstavila muzejsku koncepciju budućeg stalnog postava Velikog Tabora. S aktualnim izložbama posjetitelje je, u organiziranim stručnim vodstvima, upoznala muzejska tehničarka Nives Ćurković.

Drugi dio programa bio je posvećen glazbi! Ljubitelji jazz glazbe uživali su u izvrsnom koncertnom nastupu Sandre Halužan i Joea Kaplowitza, a publici se nastupom na gitari predstavila mlada glazbenica Gabriela Nežmahen, učenica trećeg razreda Srednje glazbene škole u Pregradi.

Program Noći muzeja je pripremila i moderirala voditeljica Dvora Veliki Tabor, Renata Dečman.

čitaj više

Povijest

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture.

čitaj više

Obnova Velikog Tabora

Iako su se tijekom 20. stoljeća, povremeno izvodili najnužniji zahvati na najugroženijim dijelovima Velikog Tabora, prva sustavna konzervatorska istraživanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda i financiranjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske započela su tek sredinom devedesetih godina kada je provedeno istraživanje velikotaborskog palasa i dvorišnih trjemova.

čitaj više

Legenda o Veroniki Desinićkoj

Prema legendi, nekada davno ovim prostorima vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu.

čitaj više

Izložbe

Veliki Tabor u 20. stoljeću

27. prosinca, 2018.

Ovom izložbom prezentira se stari grad – njegova monumentalna arhitektura, sanacijski radovi vršeni na objektu, te namjena. Također, predstavljeni su njegovi vlasnici i događaji koji su se u dvorcu odvijali tijekom 20. stoljeća.

Navedeno razdoblje obilježeno je propadanjem Velikog Tabora. No, s druge strane, također i razvijanjem svijesti o njegovom velikom značaju za hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu te uloženim naporima da se grad sačuva za iduća stoljeća.

Vlasnici i upravitelji Velikog Tabora neprestano su se izmjenjivali. Grad je imao raznoliku, često neprimjerenu namjenu, pa se u 20. stoljeću koristio kao zatvor, dječji dom za ratnu siročad, sušionica mesa poduzeća Sljeme, te ugostiteljski objekt Poljoprivredne zadruge Desinić. U periodu između dva svjetska rata, nalazio se u vlasništvu poznatog hrvatskog slikara Otona Ivekovića, kojemu je slikoviti izgled dvorca i okolnog krajolika bio nepresušna inspiracija za mnogobrojna umjetnička djela.

U svrhu njegove zaštite, obnove te revitalizacije, 80-ih je godina Josip Štimac osnovao u dvorcu Zavičajni muzej, a kasnije je utemeljeno i Društvo Veliki Tabor čijim je bio predsjednikom. Organizirao je brojna događanja – mačevalačke turnire, izložbe, likovne kolonije, koncerte, sokolarenja – koja su na izložbi prezentirana fotografijama. Od 1993. dvorac je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja, koji su ubrzo proveli sveobuhvatna arheološka istraživanja te brinuli o obnovi Velikog Tabora pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

Posjetitelji izložbe imaju priliku razgledati više od 80 eksponata - brojne razglednice i fotografije, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge muzejske predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazuju se i inserti filma Seljačka buna 1573 poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimani u Velikom Taboru 1975. godine.

Mnoge od izloženih fotografija i razglednica, posjetitelji do sada nisu imali prilike vidjeti. Među njima se nalaze i po prvi puta viđene fotografije predsjednika Josipa Broza Tita koji je 1968. godine Veliki Tabor posjetio zajedno sa suprugom Jovankom.

Autorica izložbe je kustosica Renata Dečman.

čitaj više

Hladno oružje i zaštitna oprema iz kulturno povijesne zbirke Dvora Veliki Tabor

27. siječnja, 2017.

Ovom izložbom predstavljamo vrlo vrijedne primjerke hladnog oružja i zaštitne opreme koju je naš muzej sakupio u proteklih 10 –ak godina.

Izloženi primjerci mačeva, noževa, zaštitnih oklopa vraćaju nas u davno doba kada su kasnosrednjovjekovnim plemićkim gradom Velikim Taborom odzvanjali odvažni koraci njegovih vlasnika - moćnih grofova Celjskih, Vitovaca ili pak Rattkaya.

Hladno oružje i zaštitna oprema iz Dvora Veliki Tabor datiraju se u razdoblje od 13. do 19. stoljeća.

čitaj više

Obitelj KAVANAGH-BALLYANE iz Malog Tabora

14. studenog, 2015.

Ovom izložbom predstavljamo javnosti obitelj baruna Kavanagh – Ballyane, vlasnike dvorca Mali Tabor iz Huma na Sutli. Ova obitelj potječe iz Irske. U svojem rodoslovlju dokazuju rodbinsku povezanost s engleskom kraljicom Marijom Stewart. U posjed vlastelinstva i dvorca Mali Tabor došli su nasljeđivanjem po ženskoj liniji. Simon Henry Kavanagh (1784. – 1830.) oženio se Leopoldinom Moscon, unukom Ane Rattkay. Tako je polovina ovog posjeda došla u vlasništvo obitelji Kavanagh.

čitaj više

Edukacija

Svaku muzejsko–edukativnu radionicu potrebno je prethodno najaviti i rezervirati termin

O nama

Dvor Veliki Tabor

Košnički Hum 1, 49 216 Desinić
E-mail: dvt@mhz.hr
Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr
www.veliki-tabor.hr

Kontakt

Centrala: 049/374-970
Rezervacije: 049/374-970
Suvenirnica: 049/374-973
Voditeljica: 049/374-971

Djelatnici Dvora Veliki Tabor 

Voditeljica: Renata Dečman, kustosica
Viša kustosica: Nadica Jagarčec
Viša kustosica: dr. sc. Ivana Škiljan, arheologinja i povjesničarka
Muzejska pedagoginja: Kristina Pavlović, mag. etn. i kult. antr.
Viši muzejski tehničar: Siniša Žnidarec
Muzejska tehničarka: Nives Ćurković
Preparatorica: Andrea Brlobuš
Administrator, blagajnik, prodavač: Jelena Frlić
Administrator, blagajnik, prodavač: Ana Kovačić (zamjena)
Spremačica: Višnja Valek

Dvor Veliki Tabor dio je Muzeja Hrvatskog zagorja.

MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
Gornja Stubica, Samci 64
Web: www.mhz.hr
E-mail: mhz@mhz.hr
Tip: opći, muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojbenih jedinica
Vrsta: nacionalni
Djelokrug: republički
Osnivač: Republika Hrvatska, 1993.
Ravnateljica: Nadica Jagarčec, viša kustosica
OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 -1100011100
IBAN: HR 3823900011100011100
SWIFT: HPBZHR2X






Zajednička uprava i službe
Ravnateljica MHZ: 049/587-887
Računovodstvo: 049/587-883
Marketing: 049/587-881
Tajništvo: 049/587-888
Fax: 049/587-885

Ostale ustrojbene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja:

Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
www.mhz.hr
www.mdc.hr/augustincic

Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
www.mhz.hr
www.mkn.mhz.hr

Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
www.mhz.hr
www.msb.mhz.hr

Muzej "Staro selo", Kumrovec
www.mhz.hr
www.mdc.hr/kumrovec

Virtualna šetnja dvorcem

Prošetajte Velikim Taborom sa 360 pogledom

Posjeta

Radno vrijeme muzeja

Od 1. travnja do 30. rujna

  • radnim danom: 9 – 17 sati
    (zadnji ulaz u muzej – 16 sati)
  • subotom, nedjeljom i praznikom: 9 – 19 sati
    (zadnji ulaz u muzej – 18 sati)

Listopad i ožujak

  • radnim danom: 9 – 16 sati
    (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
  • subotom, nedjeljom i praznikom: 9 – 17 sati
    (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače

  • Od 9 – 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

  • Ponedjeljkom i utorkom od 2. studenog do 31 ožujka.
  • Blagdanima: 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 25. i 26. prosinca.

NAPOMENE:

  • Povremeno se u pojedinim dijelovima Dvora Veliki Tabor odvijaju radovi na obnovi stoga su povremeno pojedini dijelovi zatvoreni za javnost.
  • Osobe s invaliditetom mogu s invalidskim kolicima ući samo u prizemne dijelove Dvora Veliki Tabor.
  • Fotografiranje: dozvoljeno
  • Parkiralište: Da

Cijene ulaza

  • Djeca, studenti, umirovljenici – 15,00 kn
    (grupe veće od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 12,00 kn)
  • Odrasli – 25,00 kn
    (grupe veće od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 20,00 kn)
  • Obiteljska ulaznica – 55,00 kn
    (za roditelje s malodobnom djecom)
  • Članovi ICOM-a, HMD-a, i sl. muzejskih udruženja: besplatno
  • Članovi ostalih udruženja HAK, UHPA: 20,00 kn
  • Članovi Saveza izviđača Hrvatske: 12,00 kn
  • Osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na popust: 20 %
  • Dva pratitelja na 30 osoba imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Djeca do 3 godine imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Popust se može koristiti samo po jednoj osnovi
  • Kartice koje se prihvaćaju: Maestro, MasterCard, MasterCard electronic, Visa electronic

Cijene stručnih vodstava i radionica

  • Stručno vodstvo na hrvatskom – 100,00 kn
  • Stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski) – 150,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo – 150,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo na stranom jeziku – 200,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo – 250,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo na engleskom – 300,00 kn
  • Radionice  – 30,00 kn / po osobi (za min. 30 osoba) *
  • Predstave – 30,00 kn / po osobi (za min. 30 osoba)

* Za djecu je u cijeni muzejsko-edukativne radionice uključena ulaznica za muzej i stručno vodstvo.

Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr

Tel: 049/374-970

Zbirke i publikacije

Fotogalerije

Kako do nas / kontakt