Obnova Velikog Tabora

Iako su se tijekom 20. stoljeća, povremeno izvodili najnužniji zahvati na najugroženijim dijelovima Velikog Tabora, prva sustavna konzervatorska istraživanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda i financiranjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske započela su tek sredinom devedesetih godina kada je provedeno istraživanje velikotaborskog palasa i dvorišnih trjemova.
Restauriranjem i rekonstrukcijom dotrajalih toskanskih stupova (prizemlje, 1. i 2. kat) sanirani su 2001.—2005. godine dvorišni trjemovi. U jesen 2007. godine, dovršenjem restauratorskih radova na pročeljima i u unutrašnjosti palasa, dovršena je I. faza obnove najstarijeg dijela Velikog Tabora koji je tada otvoren za posjetitelje s izložbom Veliki Tabor u svijetlu otkrića. O velikom interesu javnosti za Veliki Tabor svjedoči veliki broj posjetitelja koji su u prvih devet mjeseci 2008. godine posjetili i razgledali Dvor Veliki Tabor (više od 25.000).

Krajem 2008. godine započinje II. faza obnove, nastavljanjem konzervatorskih istraživanja i radova na uređenju vanjskih pročelja svih renesansnih kula i kurtina, obnovi svih krovišta te na cjelovitoj konstruktivnoj sanaciji. Zbog opsežnosti radova, Dvor Veliki Tabor ponovno zatvara svoja vrata posjetiteljima.

Uz opsežne građevinske radove provedena su i multidisciplinarna istraživanja čije je rezultate zajedno s prijedlozima prezentacije i smjernicama za obnovu predstavio Hrvatski restauratorski zavod u tri elaborata s ukupno osam svezaka.

Završetkom druge faze radova na obnovi Velikog Tabora krajem 2011. godine dovedeni su u funkciju radni prostori muzeja Dvor Veliki Tabor, izvedena je i opremljena muzejska čuvaonica za smještaj i čuvanje muzejske građe. Završetkom druge faze radova, 13. studenog 2011. godine ponovno je omogućen pristup posjetitelja Velikom Taboru i razgledavanje izložbi u kasnogotičkom palasu dok unutrašnjost renesansnih kula još čeka dovršenje obnove i novi muzejski postav.

Istovremeno s obnovom vršena su i arheološka istraživanja prizemlja polukružnih kula, arheološki nadzor pojedinih iskopa oko Velikog Tabora te istraživanje pojedinih dijelova vanjskog obrambenog prstena (južna i sjeverna stražarnica, probno sondažno istraživanje bastiona, ulazna kula kod bastiona). Ova istraživanja iznjedrila su vrlo vrijedne arheološke nalaze (od determiniranja pojedinih dijelova arhitekture do brojnih primjera kasnosrednjovjekovne keramike). Upravo na temelju velikog broja otkrivenih fragmenata pećnjaka uspjelo se restaurirati i rekonstruirati 3 renesansne zidane kalijeve peći u Velikom Taboru.