Novosti i najave

U DVORU VELIKI TABOR OTVORENA JE IZLOŽBA „VELIKI TABOR UOČI I ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA“

09. prosinca, 2023.

U petak, 8. prosinca 2023., u Dvoru Veliki Tabor održano je svečano otvorenje izložbe „Veliki Tabor uoči i za vrijeme Drugoga svjetskog rata“ autorice Renate Dečman, više kustosice i voditeljice Muzeja.

Na samom početku svečanosti Renata Dečman pozdravila je sve okupljene i predstavila je izložbu kojom se javnosti prezentira povijest dvorca, njegova namjena i korisnici od 1938. do 1945. godine. Objasnila je kako se radi o razdoblju kada su Velikim Taborom upravljale časne sestre Družbe Kćeri Milosrđa Trećeg reda sv. Franje iz Blata na Korčuli. U dvorac su se doselile u kolovozu 1938., uskoro nakon što ga država kupuje od dotadašnjeg vlasnika Tomislava Ivekovića (sina poznatog slikara Otona Ivekovića) i u njemu su živjele sve do studenoga 1945. godine. Nakon njihova dolaska Veliki Tabor počinju koristiti ferijalne kolonije, a časne su sestre skrbile o djeci koja su dolazila na jednomjesečni ili dvomjesečni boravak. U vrijeme Drugoga svjetskog rata, u dvorcu je bio smješten državni dječji dom, a časne su se sestre brinule o ratnoj siročadi. Odlukom Ministarstva prosvjete NDH u Velikom je Taboru u kolovozu 1944. godine otvorena i osnovna škola s četiri razreda, pod upravom škole u Desiniću. Dečman je zatim istaknula kako dvorac istovremeno postaje poprištem aktivnosti boraca Narodnooslobodilačkog rata jer su se partizani kretali i djelovali u njegovoj neposrednoj blizini, a često su koristili i unutrašnjost dvorca. Ovdje je 2. studenoga 1943. osnovana Desinićka partizanska četa, a iz svjedočanstava sudionika događanja znade se da su partizani odlazili u Veliki Tabor kako bi se odmorili i oporavili od bitaka. Koliko je poznato, partizani su također koristili dvorac za tajne sastanke te čuvanje vojnih zaliha, a kada su u prvoj polovici 1944. čvrsto držali Desinić u svojim rukama na sebe su preuzeli brigu o ratnoj siročadi i časnim sestrama. Autorica izložbe potom je prisutne upoznala i s izložbama koje su se uskoro po završetku Drugoga svjetskog rata otvarale u Velikom Taboru, a kojima je prezentirana Narodnooslobodilačka borba na području kotara Pregrada.

Prisutnima se s nekoliko prigodnih riječi obratila i s. M. Mirjam Gadža, provincijalna predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje u Zagrebu, koja je i službeno proglasila izložbu otvorenom.

Prisutni su imali priliku vidjeti 40 eksponata. Razgledali su razglednice, fotografije, časopise, knjige, oružje, vojnu i medicinsku opremu, spomen-ploču kao i druge predmete (poput dječje cipelice) koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju.

Na ovoj su izložbi također prezentirani rezultati istraživanja koje je autorica izložbe provela u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pa su uzvanici na panoima na engleskom i hrvatskom jeziku te na videoprezentaciji vidjeli reprodukcije fotografija i raznih dokumenata poput troškovnika i opisa radova koji su u tom razdoblju vršeni prilikom obnove Velikog Tabora.

Događanje je bilo upotpunjeno izvrsnim glazbenim nastupom Pjevačkog zbora „Đuro Prejac“ iz Desinića.

Svi zainteresirani izložbu će moći razgledati do 10. studenoga 2024. godine.

čitaj više

OTVORENJE IZLOŽBE “VELIKI TABOR UOČI I ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA”

01. prosinca, 2023.

U petak, 8. prosinca 2023., s početkom u 18:00 sati, u Dvoru Veliki Tabor održat će se otvorenje izložbe „Veliki Tabor uoči i za vrijeme Drugoga svjetskog rata“.

Ovom izložbom javnosti predstavljamo povijest dvorca, njegovu namjenu i korisnike od 1938. do 1945. godine. Dakle, prezentira se razdoblje od trenutka kad dvorac prestaje biti privatnim vlasništvom poznatog slikara Otona Ivekovića pa sve do završetka Drugoga svjetskog rata za čijeg su ga trajanja istovremeno koristili njegovi novi korisnici - časne sestre i partizani.

Otonov sin Tomislav Iveković prodao je 25. travnja 1938. godine Veliki Tabor Banskoj upravi Savske banovine. Država ga je potom predala na korištenje časnim sestrama Družbe Kćeri Milosrđa Trećeg reda sv. Franje iz Blata na Korčuli. U vrijeme Drugoga svjetskog rata, u dvorcu je bio smješten državni dječji dom, a časne su se sestre brinule o ratnoj siročadi. Istovremeno dvorac postaje poprištem aktivnosti boraca Narodnooslobodilačkog rata. Partizani su se kretali i djelovali u njegovoj neposrednoj blizini, a često su boravili i unutar zidina dvorca.

Završetkom rata ne prestaje svaka veza dvorca s Narodnooslobodilačkim pokretom, odnosno tom tematikom jer se upravo u Velikom Taboru otvaraju izložbe o Narodnooslobodilačkoj borbi na području kotara Pregrada. Nakon što je početkom 1980-ih inicijativom umirovljenog učitelja Josipa Štimca otvoren Zavičajni muzej u Velikom Taboru, u dvorcu se smješta „Odjel povijesti radničkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe općine Pregrada“ u kojem su bili izloženi različiti predmeti (fotografije, dokumenti, zemljopisne karte, literatura, biografije i biste boraca). I tijekom sljedećih godina Štimac je nadopunjavao zbirku, te su se u dvorcu tijekom 1990-ih mogle vidjeti i partizanske uniforme i kape, vojnički remen pripadnika Wehrmachta, mnogobrojno oružje, mikroskop i brojni kirurški instrumenti kojima je Štimac prezentirao djelovanje partizanske bolnice u Desiniću. Mnoštvo predmeta zatečeno je u dvorcu nakon što je u lipnju 2003. godine Štimac preminuo, a dio njih ponovo se izlaže i na ovoj izložbi.

Posjetitelji izložbe imat će priliku razgledati 40 eksponata – razglednice, fotografije, časopise, knjige, oružje, vojnu i medicinsku opremu, kao i druge predmete (poput dječje cipelice) koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju.

Autorica izložbe je viša kustosica i voditeljica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.

čitaj više

ČRNE NOČI U VELIKOM TABORU

25. listopada, 2023.

Povodom Noći vještica, u utorak 31. listopada 2023., s početkom u 19 sati u Dvoru Veliki Tabor održat će se premijera kazališne predstave „Črne noči“ u izvedbi Boss Teatra. Predstava je inspirirana legendom o Veroniki Desinićkoj koja je u 15. stoljeću bila i sama žrtvom progona vještica. Navedena usmena predaja govori o nesretnoj ljubavi niže plemkinje Veronike i velikaša Fridrika II. Celjskog. Prema legendi, Fridrikov je otac Herman optužio Veroniku da je vještica i potom je dao ubiti i zazidati u zidine Velikog Tabora. Predstava je prožeta atmosferama jeze i cinizma, humora i horora, a tematizira dijalog između Veronike Desinićke i njezinog krvnika – kovača. U predstavi glume Denis Bosak kao krvnik i Vini Jurčić kao Veronika, dramski tekst potpisuje Kristina Štebih, a režiju glumica varaždinskog HNK, Barbara Rocco.

Ulaz na predstavu je slobodan.

Radujemo se Vašem dolasku!

čitaj više