Rattkayi Velikotaborski i Crkva

Izložbom Rattkayi Velikotaborski i Crkva željeli bismo podsjetiti na jednu od najznačajnijih plemićkih obitelji u kontinentalnom dijelu Hrvatske u periodu od 16. do kraja 18. stoljeća.

Braća Rattkay su 1502. godine, dakle prije 520 godina, stekli prve posjede u Hrvatskom zagorju. Tada im je ban Ivaniš Korvin za vojne zasluge dodijelio utvrdu Tabor i posjed Jurketinec. Tijekom 16. stoljeća članovi obitelji Rattkay isticali su se u borbama protiv Turaka no istovremeno su proširivali svoje posjede, moć i bogatstvo te stjecali visoke javne službe. Kao jedan od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj, Petar II. Rattkay (+ 1586.) stekao je 1559. barunski naslov. Tijekom 17. stoljeća Rattkayi su još više proširili svoje posjede i utjecaj. Kralj Leopold I. Habsburški je 1687. trojici Rattkaya - Sigimundu II., Franji II., i Pavlu V. Antunu - dodijelio grofovski naslov.

Nekoliko članova ove obitelji uključilo se u crkvene redove isusovaca (Stjepan I., Nikola I, Ivan III. Adam), pavlina (Pavao V. Antun, Emerik), redovnica (Rosina Elizabeta, Maksimilijana) ili ulaze u svećenstvo (Pavao III., Juraj II., Adam Benedikt).

Isusovački misionari Nikola I. (1.1. 1600. – 25.2.1662.) i Ivan III. Adam Rattkay (1647. – 1683.) u svojim su pismima iz dalekih zemalja (iz Indije i Meksika) opisali život i običaje tamošnjih stanovnika pa ih se smatra našim prvim etnolozima.

Zagrebački kanonik Juraj II. Rattkay (1613. – 1666.) bio je povjesničar koji je 1652. objavio djelo Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) – po mišljenju mnogih prvu sustavnu povijest Hrvatske.

Adam Benedikt Rattkay (1678./79. – 1718.) bio je senjsko-modruški biskup.

Iako su Rattkayi bili najpoznati kao vlasnici Velikoga Tabora, na njihovom vlastelinstvu sagrađeni su i Mali Tabor, te dvorac Miljana i Horvatska. Ono što je manje poznato, tijekom gotovo tri stoljeća brojni su članovi obitelji Rattkay bili donatori pri izgradnji, dogradnji i opremanju mnogih sakralnih objekata.

Crkva na Vinagori, okružena cinktorom s kulama jedna je od najljepših proštenjarskih crkava u ovom dijelu Hrvatskog zagorja. Njezin najstariji dio podigli su Rattkayi oko čudotvornog kipa Bogorodice još početkom 16. stoljeća. I crkve u Krapini, Lepoglavi, Taborskom, Zagorskim Selima dograđivane su i opremane pod patronatom članova obitelji Rattkay. Sakralna baština Rattkaya vrlo je vrijedan doprinos našem nacionalnom kulturnom nasljeđu.

čitaj više

ČUVARI ETNOGRAFSKE BAŠTINE U VELIKOM TABORU

Izložbom „Čuvari etnografske baštine u Velikom Taboru“ predstavljena je Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor u kojoj se nalaze predmeti tradicijskog seoskog domaćinstva te seoskog gospodarstva s područja Hrvatskog zagorja, osobito iz desinićkog i pregradskog kraja. Zbirka trenutno broji 512 inventariziranih predmeta, a na izložbi je predstavljen izbor od 133 eksponata koji su nastali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Najveći dio zbirke sačinjavaju lončarski proizvodi, kućni inventar te predmeti tradicijskog gospodarstva. Keramički predmeti zastupljeni u zbirci izrađeni su na nožnom lončarskom kolu karakterističnom za panonsko područje. Vjerojatno su proizvedeni u okolici Ivanca gdje su bila smještena najpoznatija središta lončarskog obrta u Hrvatskom zagorju. Namijenjeni su raznim funkcijama te su služili za kuhanje, pečenje, čuvanje, preradu i serviranje hrane, čuvanje i transport tekućina te za zalijevanje cvijeća. Od kućnog inventara u zbirci se nalaze pegle na žar, lampaši, mlinci za kavu, tanjuri, zdjelice, lopari, žlice, vilice, noževi, tujice za maslac, vile za peć itd. Brojni predmeti u zbirci koristili su se u tradicijskim seoskim gospodarstvima: zvono za stoku, potkove, žrnjevi i mužari za mrvljenje zrnja, razni poljoprivredni alati, škrinje za čuvanje žita itd. Manjim dijelom zatupljeni su predmeti vezani uz tradicijske obrte (šestar, dlijeto, kliješta, kolarska klupa, blanje, pile, postolarski kalupi…), alatke i pomagala za proizvodnu tekstila (preslice, kolovrati…), tekstilni predmeti te namještaj. U njoj se posebno izdvaja i jedan predmet vezan uz tradicijske običaje. Riječ je o pokladnoj drvenoj maski košuti, koja je vrlo nalik pokladnim maskama iz Međimurja, po postoji mogućnost da i ona dolazi s tog prostora.

Osim što nas upoznaje s etnografskim predmetima, izložba govori o povijesti Velikog Tabora u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito od sredine 70-ih godina kada se u dvorcu započinje s organiziranjem izložbi etnografskog materijala te prikupljanjem predmeta iz desinićkog i pregradskog kraja. Njome su predstavljeni korisnici Velikog Tabora koji su ujedno vodili brigu o etnografskim predmetima. Posjetitelje se, putem izložbenih panoa na hrvatskom i engleskom jeziku, upoznaje s osnivanjem Zavičajnog muzeja općine Pregrada u Velikom Taboru početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Također, njome se rasvjetljava razdoblje kada su dvorcem upravljali Turistički savez općine Pregrada te Društvo Veliki Tabor iz Desinića. Poseban naglasak stavljen je na Josipa Štimca, jednog od suosnivača Zavičajnog muzeja u Velikom Taboru i nekadašnjeg predsjednika Društva Veliki Tabor, te Ivicu Špoljara, najvećeg donatora zbirke te prvog djelatnika Muzeja Hrvatskog zagorja koji je bio zaposlen u Dvoru Veliki Tabor. Izložba također otkriva kakvo je stanje Etnografske zbirke od 2003. godine pa sve do danas, dakle u razdoblju kada brigu o predmetima vodi stručno osoblje Muzeja Hrvatskog zagorja.

Autorica izložbe je kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.

Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2022. godine.

čitaj više

Obitelj KAVANAGH-BALLYANE iz Malog Tabora

Ovom izložbom predstavljamo javnosti obitelj baruna Kavanagh – Ballyane, vlasnike dvorca Mali Tabor iz Huma na Sutli. Ova obitelj potječe iz Irske. U svojem rodoslovlju dokazuju rodbinsku povezanost s engleskom kraljicom Marijom Stewart. U posjed vlastelinstva i dvorca Mali Tabor došli su nasljeđivanjem po ženskoj liniji. Simon Henry Kavanagh (1784. – 1830.) oženio se Leopoldinom Moscon, unukom Ane Rattkay. Tako je polovina ovog posjeda došla u vlasništvo obitelji Kavanagh.

čitaj više

Veliki Tabor u svijetlu otkrića

Ova izložba otvorena je prilikom otvorenja Dvora Veliki Tabor 2007. godine, nakon restauriranja i obnove kasnogotičkog palasa. Izložbom Veliki Tabor u svijetlu otkrića prezentiraju se istraživanja i radovi

čitaj više