• Dvor Veliki Tabor

    Posjetite stari grad

    Dvor Veliki Tabor
    49 216 Desinić
    Košnički Hum 1

    Tel: 049/374-970, 374-973
    Fax: 049/374-979
    E-mail: dvt@mhz.hr

  • Dvor Veliki Tabor

    jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske

  • Dvor Veliki Tabor

    Spomenik kulture nulte kategorije

Safe stay in Croatia Living Castles

Novosti i najave

Zidni oslici Velikog Tabora kao tema Zimskih radionica, 28. i 29.01.

24. siječnja, 2023.

Tradicionalne velikotaborske radionice ove su godine na rasporedu 28. i 29. siječnja u terminima od 11 do 12 i od 14 do 15 sati oba navedena dana.

Inspiracija za radionice namijenjene školskoj djeci i odraslima su dekorativni oslici iz prve polovice 19. stoljeća kojima je ukrašeno nekoliko prostorija na prvome katu Velikog Tabora. Zidne slike karakterizira niz crvenih, sivih i oker vertikalnih ploha unutar kojih su prostoručno naslikani biljni i vitičasti motivi.

Upravo te motive sudionici radionice će naučiti, starinskim načinom, uz pomoć „indiga“, prenijeti na akvarel papir, a potom ih oslikati bojama kakve su i na zidovima. Od dobivenih sličica svatko će moći izraditi svoj ukrasni magnet ili magnetni označivač stranica knjige.

No, prije slikanja i izrade predmeta svi koji dođu na početak radionice u 11 ili u 14 sati moći će, uz vodstvo muzejske pedagoginje i autorice radionice, Kristine Pavlović, pogledati zidne oslike in situ, na mjestu gdje se nalaze.

Radionice su besplatne, a ulaz u muzej se naplaćuje.

čitaj više

Povijest

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture.

čitaj više

Obnova Velikog Tabora

Iako su se tijekom 20. stoljeća, povremeno izvodili najnužniji zahvati na najugroženijim dijelovima Velikog Tabora, prva sustavna konzervatorska istraživanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda i financiranjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske započela su tek sredinom devedesetih godina kada je provedeno istraživanje velikotaborskog palasa i dvorišnih trjemova.

čitaj više

Legenda o Veroniki Desinićkoj

Prema legendi, nekada davno ovim prostorima vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu.

čitaj više

Izložbe

Rattkayi Velikotaborski i Crkva

04. studenog, 2022.

Izložbom Rattkayi Velikotaborski i Crkva željeli bismo podsjetiti na jednu od najznačajnijih plemićkih obitelji u kontinentalnom dijelu Hrvatske u periodu od 16. do kraja 18. stoljeća.

Braća Rattkay su 1502. godine, dakle prije 520 godina, stekli prve posjede u Hrvatskom zagorju. Tada im je ban Ivaniš Korvin za vojne zasluge dodijelio utvrdu Tabor i posjed Jurketinec. Tijekom 16. stoljeća članovi obitelji Rattkay isticali su se u borbama protiv Turaka no istovremeno su proširivali svoje posjede, moć i bogatstvo te stjecali visoke javne službe. Kao jedan od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj, Petar II. Rattkay (+ 1586.) stekao je 1559. barunski naslov. Tijekom 17. stoljeća Rattkayi su još više proširili svoje posjede i utjecaj. Kralj Leopold I. Habsburški je 1687. trojici Rattkaya - Sigimundu II., Franji II., i Pavlu V. Antunu - dodijelio grofovski naslov.

Nekoliko članova ove obitelji uključilo se u crkvene redove isusovaca (Stjepan I., Nikola I, Ivan III. Adam), pavlina (Pavao V. Antun, Emerik), redovnica (Rosina Elizabeta, Maksimilijana) ili ulaze u svećenstvo (Pavao III., Juraj II., Adam Benedikt).

Isusovački misionari Nikola I. (1.1. 1600. – 25.2.1662.) i Ivan III. Adam Rattkay (1647. – 1683.) u svojim su pismima iz dalekih zemalja (iz Indije i Meksika) opisali život i običaje tamošnjih stanovnika pa ih se smatra našim prvim etnolozima.

Zagrebački kanonik Juraj II. Rattkay (1613. – 1666.) bio je povjesničar koji je 1652. objavio djelo Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) – po mišljenju mnogih prvu sustavnu povijest Hrvatske.

Adam Benedikt Rattkay (1678./79. – 1718.) bio je senjsko-modruški biskup.

Iako su Rattkayi bili najpoznati kao vlasnici Velikoga Tabora, na njihovom vlastelinstvu sagrađeni su i Mali Tabor, te dvorac Miljana i Horvatska. Ono što je manje poznato, tijekom gotovo tri stoljeća brojni su članovi obitelji Rattkay bili donatori pri izgradnji, dogradnji i opremanju mnogih sakralnih objekata.

Crkva na Vinagori, okružena cinktorom s kulama jedna je od najljepših proštenjarskih crkava u ovom dijelu Hrvatskog zagorja. Njezin najstariji dio podigli su Rattkayi oko čudotvornog kipa Bogorodice još početkom 16. stoljeća. I crkve u Krapini, Lepoglavi, Taborskom, Zagorskim Selima dograđivane su i opremane pod patronatom članova obitelji Rattkay. Sakralna baština Rattkaya vrlo je vrijedan doprinos našem nacionalnom kulturnom nasljeđu.

čitaj više

ČUVARI ETNOGRAFSKE BAŠTINE U VELIKOM TABORU

29. listopada, 2021.

Izložbom „Čuvari etnografske baštine u Velikom Taboru“ predstavljena je Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor u kojoj se nalaze predmeti tradicijskog seoskog domaćinstva te seoskog gospodarstva s područja Hrvatskog zagorja, osobito iz desinićkog i pregradskog kraja. Zbirka trenutno broji 512 inventariziranih predmeta, a na izložbi je predstavljen izbor od 133 eksponata koji su nastali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Najveći dio zbirke sačinjavaju lončarski proizvodi, kućni inventar te predmeti tradicijskog gospodarstva. Keramički predmeti zastupljeni u zbirci izrađeni su na nožnom lončarskom kolu karakterističnom za panonsko područje. Vjerojatno su proizvedeni u okolici Ivanca gdje su bila smještena najpoznatija središta lončarskog obrta u Hrvatskom zagorju. Namijenjeni su raznim funkcijama te su služili za kuhanje, pečenje, čuvanje, preradu i serviranje hrane, čuvanje i transport tekućina te za zalijevanje cvijeća. Od kućnog inventara u zbirci se nalaze pegle na žar, lampaši, mlinci za kavu, tanjuri, zdjelice, lopari, žlice, vilice, noževi, tujice za maslac, vile za peć itd. Brojni predmeti u zbirci koristili su se u tradicijskim seoskim gospodarstvima: zvono za stoku, potkove, žrnjevi i mužari za mrvljenje zrnja, razni poljoprivredni alati, škrinje za čuvanje žita itd. Manjim dijelom zatupljeni su predmeti vezani uz tradicijske obrte (šestar, dlijeto, kliješta, kolarska klupa, blanje, pile, postolarski kalupi…), alatke i pomagala za proizvodnu tekstila (preslice, kolovrati…), tekstilni predmeti te namještaj. U njoj se posebno izdvaja i jedan predmet vezan uz tradicijske običaje. Riječ je o pokladnoj drvenoj maski košuti, koja je vrlo nalik pokladnim maskama iz Međimurja, po postoji mogućnost da i ona dolazi s tog prostora.

Osim što nas upoznaje s etnografskim predmetima, izložba govori o povijesti Velikog Tabora u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito od sredine 70-ih godina kada se u dvorcu započinje s organiziranjem izložbi etnografskog materijala te prikupljanjem predmeta iz desinićkog i pregradskog kraja. Njome su predstavljeni korisnici Velikog Tabora koji su ujedno vodili brigu o etnografskim predmetima. Posjetitelje se, putem izložbenih panoa na hrvatskom i engleskom jeziku, upoznaje s osnivanjem Zavičajnog muzeja općine Pregrada u Velikom Taboru početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Također, njome se rasvjetljava razdoblje kada su dvorcem upravljali Turistički savez općine Pregrada te Društvo Veliki Tabor iz Desinića. Poseban naglasak stavljen je na Josipa Štimca, jednog od suosnivača Zavičajnog muzeja u Velikom Taboru i nekadašnjeg predsjednika Društva Veliki Tabor, te Ivicu Špoljara, najvećeg donatora zbirke te prvog djelatnika Muzeja Hrvatskog zagorja koji je bio zaposlen u Dvoru Veliki Tabor. Izložba također otkriva kakvo je stanje Etnografske zbirke od 2003. godine pa sve do danas, dakle u razdoblju kada brigu o predmetima vodi stručno osoblje Muzeja Hrvatskog zagorja.

Autorica izložbe je kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.

Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2022. godine.

čitaj više

Obitelj KAVANAGH-BALLYANE iz Malog Tabora

14. studenog, 2015.

Ovom izložbom predstavljamo javnosti obitelj baruna Kavanagh – Ballyane, vlasnike dvorca Mali Tabor iz Huma na Sutli. Ova obitelj potječe iz Irske. U svojem rodoslovlju dokazuju rodbinsku povezanost s engleskom kraljicom Marijom Stewart. U posjed vlastelinstva i dvorca Mali Tabor došli su nasljeđivanjem po ženskoj liniji. Simon Henry Kavanagh (1784. – 1830.) oženio se Leopoldinom Moscon, unukom Ane Rattkay. Tako je polovina ovog posjeda došla u vlasništvo obitelji Kavanagh.

čitaj više

Edukacija

Svaku muzejsko–edukativnu radionicu potrebno je prethodno najaviti i rezervirati termin

O nama

Dvor Veliki Tabor

Hum Košnički 1, 49 216 Desinić
E-mail: dvt@mhz.hr
Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr
www.veliki-tabor.hr

Kontakt

Centrala: 049/374-970
Rezervacije: 049/374-970
Suvenirnica: 049/374-973
Voditeljica: 049/374-972

Djelatnici Dvora Veliki Tabor 

Voditeljica: mag. hist. Renata Dečman
Viša kustosica: Nadica Jagarčec, dipl. povjesničar i rusist, muzejska savjetnica
Viša kustosica: dr. sc. Ivana Škiljan, arheologinja i povjesničarka
Muzejska pedagoginja: Kristina Pavlović, mag. etn. i kult. antr.
Viši muzejski tehničar: Siniša Žnidarec
Muzejska tehničarka: Nives Ćurković
Viša restauratorica tehničarka: Andrea Brlobuš
Administrator, blagajnik, prodavač: Jelena Ovčariček
Spremačica: Ljiljana Ivić

Dvor Veliki Tabor dio je Muzeja Hrvatskog zagorja.

MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
Gornja Stubica, Samci 64
Web: www.mhz.hr
E-mail: mhz@mhz.hr
Tip: opći, muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojstvenih jedinica
Vrsta: nacionalni
Djelokrug: republički
Osnivač: Republika Hrvatska, 1993.
Ravnatelj: Jurica Sabol, kustos
OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 -1100011100
IBAN: HR 3823900011100011100
SWIFT: HPBZHR2X






Zajednička uprava i službe
Ravnatelj MHZ: 049/587-887
Računovodstvo: 049/587-883
Marketing: 049/587-881
Tajništvo: 049/587-888
Fax: 049/587-885

Ostale ustrojstvene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja:

Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
www.mhz.hr
www.gaa.mhz.hr

Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
www.mhz.hr
www.mkn.mhz.hr

Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
www.mhz.hr
www.msb.mhz.hr

Muzej "Staro selo", Kumrovec
www.mhz.hr
www.mss.mhz.hr

Virtualna šetnja dvorcem

Prošetajte Velikim Taborom sa 360 pogledom

Posjet

Radno vrijeme muzeja

Od 1. studenog 2022. do 28. veljače 2023.

  • Ponedjeljak: muzej je zatvoren za posjetitelje

  • Utorak – nedjelja: od 09 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je otvoren za posjetitelje: 18. studenog 2022. g. - Dan sjećanja i 6. siječnja 2023. g. - Sveta tri kralja.

Muzej je zatvoren za posjetitelje

  • Blagdanima: 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 24., 25. i 26. prosinca, 31. prosinca.

NAPOMENE

  • Osobe s invaliditetom mogu s invalidskim kolicima ući samo u prizemne dijelove Dvora Veliki Tabor.
  • Fotografiranje: dozvoljeno
  • Parkiralište: Da

Cijene ulaza

  • Djeca, studenti, umirovljenici: 4,25 € / 32,00 kn
    (grupe s više od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 3,58 € / 27,00 kn)*
  • Odrasli: 5,31 € / 40,00 kn
    (grupe s više od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 4,65 € / 35,00 kn)*
  • Obiteljska ulaznica: 10,62 € / 80,00 kn (za roditelje s malodobnom djecom)
  • Članovi ICOM-a, HMD-a, i sl. muzejskih udruženja: besplatno
  • Članovi ostalih udruženja HAK, UHPA: 3,58 € / 27,00 kn / 4,65 € / 35,00 kn
  • Članovi Saveza izviđača Hrvatske: 3,58 € / 27,00 kn / 4,65 € / 35,00 kn
  • Osobe s invaliditetom: 3,58 € / 27,00 kn / 4,65 € / 35,00 kn
  • Donosioci kartice Zagorje CARD: 10 %
  • Dva pratitelja na 30 osoba imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Djeca do 3 godine imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Popust se može koristiti samo po jednoj osnovi
  • Kartice koje se prihvaćaju: Diners, Maestro, MasterCard, MasterCard electronic, Visa electronic

* Samo pri plaćanju gotovinom ili predračunom

Cijene stručnih vodstava i radionica

  • Maksimalan broj osoba u grupi za stručno vodstvo je 30
  • Stručno vodstvo na hrvatskom: 20,57 € / 155,00 kn
  • Stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 27,21 € / 205,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo: 27,21 € / 205,00 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 33,18 € / 250,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo: 40,48 € / 305,00 kn
  • Tematsko stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 46,45 € / 350,00 kn
  • Radionice: 6,11 € / 46,00 kn / po osobi
  • Predstave: 6,11 € / 46,00 kn / po osobi
Cjenik najma prostora.pdf

Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr

Tel: 049/374-970

Zbirke i publikacije

Fotogalerije

Kako do nas / kontakt