• Dvor Veliki Tabor

    Posjetite stari grad

    Dvor Veliki Tabor
    49 216 Desinić
    Košnički Hum 1

    Tel: 049/374-970, 374-973
    Fax: 049/374-979
    E-mail: dvt@mhz.hr

  • Dvor Veliki Tabor

    jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske

  • Dvor Veliki Tabor

    Spomenik kulture nulte kategorije

Safe stay in Croatia Living Castles

Novosti i najave

ČAROBNI SVIJET LUTAKA U VELIKOM TABORU

24. svibnja, 2023.

Za sve ljubitelje lutkarskog kazališta Dvor Veliki Tabor pripremio je pravu poslasticu! Dvije nedjelje zaredom, 28. svibnja te 4. lipnja 2023., u dvorcu će se održati događanje pod nazivom „Čarobni svijet lutaka u Velikom Taboru“, na čijem će se programu u periodu od 12 do 16 sati naći brojne zanimljive lutkarske predstave i radionice namijenjene svim uzrastima.

U programu događanja obje će se nedjelje naći dvije predstave u izvedbi umjetničke organizacije KRUNA TARLE-art iz Zagreba. Riječ je o lutkarskoj predstavi "Krava na ormaru" namijenjenoj djeci svih uzrasta te multimedijskoj interaktivnoj predstavi "Zagorje – zelena kolijevka" namijenjenoj djeci školske dobi te odraslima. Na događanju će također nastupiti srednjovjekovna lutkarska družina Ioculatori koju su 2006. godine osnovali djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja. Trenutno Ioculatori na repertoaru imaju pet lutkarskih predstava koje su nadahnute legendama vezanim uz Veliki Tabor te zagorsko podneblje, a na navedenom događanju će izvesti dvije predstave ("Zmajevo blago", te "Legenda o Veroniki Desinićkoj").

Posjetitelji će se moći aktivno uključiti u program kroz tri edukativno-umjetničke radionice na kojima će se okušati u vještini izrade lutki ("Tajni život dvoraca", "Mali šumski stvorovi", te "Sva lica Veronike Desinićke"). Obje će se nedjelje moći razgledati izložba "Veronikin rubac" autorice Krune Tarle, kazališne i likovne umjetnice multimedije, na kojoj će biti izložene maske izrađene od gipsa i gaze.

Ovim događanjem u Velikom Taboru promovira se kasnosrednjovjekovni plemićki grad, spomenik kulture najviše kategorije, te nematerijalna kulturna baština Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskog zagorja. Program je također posvećen njegovanju kajkavskog narječja, glazbe i običaja, te muzejskih artefakata kao što su tradicijske igračke i slično.

Čarobni svijet lutaka u Velikom Taboru sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Sudjelovanje na radionicama i predstave besplatni su za sve posjetitelje, a ulaz u Muzej naplaćuje se prema redovnom cjeniku.

Radujemo se Vašem dolasku!



PROGRAM DOGAĐANJA

28. svibnja i 4. lipnja 2023. – od 12:00 do 16:00 h

12:00 KRUNA TARLE-art: lutkarska predstava „Krava na ormaru“

12:30 IOCULATORI: lutkarska predstava „Zmajevo blago“

13:00 KRUNA TARLE-art: multimedijska interaktivna predstava „Zagorje – zelena kolijevka“

13:30 IOCULATORI: lutkarska predstava „Legenda o Veroniki Desinićkoj“

14:30 – 16:00 Radionice za djecu i odrasle: „Tajni život dvoraca“, „Mali šumski stvorovi“, „Sva lica Veronike Desinićke“ (KRUNA TARLE-art)

čitaj više

LIKOVNI NATJEČAJ

11. svibnja, 2023.

Muzej Dvor Veliki Tabor poziva sve zainteresirane, djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, na sudjelovanje na likovnom natječaju „LEGENDA O VERONIKI DESINIĆKOJ“.

Usmena predaja o Veroniki Desinićkoj registrirana je kao nematerijalno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Tema ovogodišnjeg likovnog natječaja jest:

Veronika i Fridrik – samo se srcem dobro vidi!

Pozivamo djecu da svoje likovne radove inspirirane ovom usmenom predajom pošalju do 15.09. 2023. na adresu : DVOR VELIKI TABOR, Hum Košnički 1, 49216 DESINIĆ, s naznakom za „Za likovni natječaj“.

Najuspješniji radovi biti će objavljeni i nagrađeni u listopadu 2023. uoči godišnjice smrti Veronike Desinićke. Likovni rad može biti izveden u bilo kojoj crtačkoj ili slikarskoj tehnici na formatu papira A3 ili A4. Uz rad, potrebno je priložiti osnovne podatke o autoru djela: ime i prezime, datum rođenja, mjesto i adresa prebivališta, ime osnovne škole ili dječjeg vrtića, razred i kontakt (broj telefona ili e-mail adresa), ime i prezime učiteljice/učitelja.

Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas putem e-mail adrese: nadica.jagarcec@mhz.hr ili na broj mobitela: 098 905 92 01.

Tekst Legende o Veroniki Desinićkoj

Nekada davno ovim je prostorima vladao moćan ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima, zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji grofu Hermanu. Unatoč njegovom protivljenju Fridrik i Veronika pobjegli su u grad Fridrihštajn, u blizini Kočevja u Sloveniji gdje su se potajno vjenčali. Kada je grof Herman II. Celjski, doznao za njihovo vjenčanje, poslao je vojsku s nalogom da ih uhvate. Veroniki je Fridrik pomogao te je ona pobjegla iz grada a njega su očevi vojnici uhvatili i zatvorili u celjsku kulu. Tu je bio zatvoren preko četiri godine. Nakon nekog vremena Hermanovi vojnici uhvatili su Veroniku i zatvorili je u Velikom Taboru. Grof Herman je nesretnu Veroniku optužio da je vještica koja je zavela njegovoga sina. Organizirano je suđenje koje je trajalo puna dva dana. U predvečerje drugog dana suci su izjavili: „Gospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice a kamoli zločina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridriku. No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh a kamoli zločin. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao, presvijetli bane, završen.“ Unatoč presudi, grof Herman izdao je nalog kaštelanu da ubiju Veroniku. U dvorištu Velikog Tabora postavili su drvenu posudu punu vode i u njoj utopili Veroniku. Njeno mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. Čak se i danas, osobito u dugim zimskim noćima, u Velikom Taboru uz zavijanje vjetra čuje jecanje nesretne Veronike.

čitaj više

ODRŽANA REGIONALNA KULTURNA MANIFESTACIJA NOĆ TVRĐAVA

08. svibnja, 2023.

U petak, 5. svibnja 2023., Dvor Veliki Tabor uključio se u održavanje regionalne kulturno-turističke manifestacije Noć tvrđava zanimljivim i raznolikim programom.

Događanje je započelo u 18 sati edukativno-taktilnom radionicom „S mačem u ruci“ na kojoj je viša restauratorica tehničarka Andrea Brlobuš upoznala sudionike s viteškim oružjem i srednjovjekovnim ratovanjem. Uz ovu radionicu, održane su još dvije radionice edukativno-zabavnog karaktera. Na radionici „Memory – muzejski predmeti“ koju je vodila viša kustosica i voditeljica Dvora Veliki Tabor Renata Dečman posjetitelji su se opustili i zabavili igrajući društvenu igru pamćenja, ali su i otkrili kakvi se sve predmeti nalaze u fundusu Muzeja. S gotičkom umjetnošću te tehnikom izrade vitraja posjetitelji su se susreli na radionici „Čarolija vitraja!“ koju je održala muzejska pedagoginja Kristina Pavlović nakon čijeg su izlaganja sudionici dobili zadatak izraditi vlastiti vitraj od papira. Najveći je interes javnosti privukla šaljiva lutkarska predstava „Črna kraljica“ u izvedbi Ioculatora u kojoj su nastupili djelatnici muzeja Andrea Brlobuš, Siniša Žnidarec te Nives Ćurković zajedno s Lovrom Brlobušem. S muzejskim predmetima, legendama i pričama posjetitelje je upoznala muzejska tehničarka Nives Ćurković u kostimiranom stručnom vodstvu kroz muzejske izložbe. Događanje je završilo u 22 sata projekcijom video mappinga „Legenda o Veroniki Desinićkoj“ i „Living Tabor“ izrađenih u sklopu projekta Living castles.

Program Noći tvrđava u Dvoru Veliki Tabor osmislila je i priredila voditeljica Dvora, Renata Dečman. Svi sadržaji i ulaz u muzej od 18 do 22 sata bili su besplatni za posjetitelje.

Ovogodišnje, drugo izdanje manifestacije Noć tvrđava nastalo je u sklopu europskog projekta FORTITUDE, a održavalo se na četrdesetak lokaliteta odnosno spomenika kulturne baštine kao što su tvrđave, utvrde i dvorci ponajprije s područja Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine – triju zemalja obuhvaćenih programskim područjem Interrega IPA CBC HR-BA-ME.

čitaj više
Sljedeća stranica

Povijest

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture.

čitaj više

Obnova Velikog Tabora

Iako su se tijekom 20. stoljeća, povremeno izvodili najnužniji zahvati na najugroženijim dijelovima Velikog Tabora, prva sustavna konzervatorska istraživanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda i financiranjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske započela su tek sredinom devedesetih godina kada je provedeno istraživanje velikotaborskog palasa i dvorišnih trjemova.

čitaj više

Legenda o Veroniki Desinićkoj

Prema legendi, nekada davno ovim prostorima vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu.

čitaj više

Izložbe

Rattkayi Velikotaborski i Crkva

04. studenog, 2022.

Izložbom Rattkayi Velikotaborski i Crkva željeli bismo podsjetiti na jednu od najznačajnijih plemićkih obitelji u kontinentalnom dijelu Hrvatske u periodu od 16. do kraja 18. stoljeća.

Braća Rattkay su 1502. godine, dakle prije 520 godina, stekli prve posjede u Hrvatskom zagorju. Tada im je ban Ivaniš Korvin za vojne zasluge dodijelio utvrdu Tabor i posjed Jurketinec. Tijekom 16. stoljeća članovi obitelji Rattkay isticali su se u borbama protiv Turaka no istovremeno su proširivali svoje posjede, moć i bogatstvo te stjecali visoke javne službe. Kao jedan od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj, Petar II. Rattkay (+ 1586.) stekao je 1559. barunski naslov. Tijekom 17. stoljeća Rattkayi su još više proširili svoje posjede i utjecaj. Kralj Leopold I. Habsburški je 1687. trojici Rattkaya - Sigimundu II., Franji II., i Pavlu V. Antunu - dodijelio grofovski naslov.

Nekoliko članova ove obitelji uključilo se u crkvene redove isusovaca (Stjepan I., Nikola I, Ivan III. Adam), pavlina (Pavao V. Antun, Emerik), redovnica (Rosina Elizabeta, Maksimilijana) ili ulaze u svećenstvo (Pavao III., Juraj II., Adam Benedikt).

Isusovački misionari Nikola I. (1.1. 1600. – 25.2.1662.) i Ivan III. Adam Rattkay (1647. – 1683.) u svojim su pismima iz dalekih zemalja (iz Indije i Meksika) opisali život i običaje tamošnjih stanovnika pa ih se smatra našim prvim etnolozima.

Zagrebački kanonik Juraj II. Rattkay (1613. – 1666.) bio je povjesničar koji je 1652. objavio djelo Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) – po mišljenju mnogih prvu sustavnu povijest Hrvatske.

Adam Benedikt Rattkay (1678./79. – 1718.) bio je senjsko-modruški biskup.

Iako su Rattkayi bili najpoznati kao vlasnici Velikoga Tabora, na njihovom vlastelinstvu sagrađeni su i Mali Tabor, te dvorac Miljana i Horvatska. Ono što je manje poznato, tijekom gotovo tri stoljeća brojni su članovi obitelji Rattkay bili donatori pri izgradnji, dogradnji i opremanju mnogih sakralnih objekata.

Crkva na Vinagori, okružena cinktorom s kulama jedna je od najljepših proštenjarskih crkava u ovom dijelu Hrvatskog zagorja. Njezin najstariji dio podigli su Rattkayi oko čudotvornog kipa Bogorodice još početkom 16. stoljeća. I crkve u Krapini, Lepoglavi, Taborskom, Zagorskim Selima dograđivane su i opremane pod patronatom članova obitelji Rattkay. Sakralna baština Rattkaya vrlo je vrijedan doprinos našem nacionalnom kulturnom nasljeđu.

čitaj više

ČUVARI ETNOGRAFSKE BAŠTINE U VELIKOM TABORU

29. listopada, 2021.

Izložbom „Čuvari etnografske baštine u Velikom Taboru“ predstavljena je Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor u kojoj se nalaze predmeti tradicijskog seoskog domaćinstva te seoskog gospodarstva s područja Hrvatskog zagorja, osobito iz desinićkog i pregradskog kraja. Zbirka trenutno broji 512 inventariziranih predmeta, a na izložbi je predstavljen izbor od 133 eksponata koji su nastali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Najveći dio zbirke sačinjavaju lončarski proizvodi, kućni inventar te predmeti tradicijskog gospodarstva. Keramički predmeti zastupljeni u zbirci izrađeni su na nožnom lončarskom kolu karakterističnom za panonsko područje. Vjerojatno su proizvedeni u okolici Ivanca gdje su bila smještena najpoznatija središta lončarskog obrta u Hrvatskom zagorju. Namijenjeni su raznim funkcijama te su služili za kuhanje, pečenje, čuvanje, preradu i serviranje hrane, čuvanje i transport tekućina te za zalijevanje cvijeća. Od kućnog inventara u zbirci se nalaze pegle na žar, lampaši, mlinci za kavu, tanjuri, zdjelice, lopari, žlice, vilice, noževi, tujice za maslac, vile za peć itd. Brojni predmeti u zbirci koristili su se u tradicijskim seoskim gospodarstvima: zvono za stoku, potkove, žrnjevi i mužari za mrvljenje zrnja, razni poljoprivredni alati, škrinje za čuvanje žita itd. Manjim dijelom zatupljeni su predmeti vezani uz tradicijske obrte (šestar, dlijeto, kliješta, kolarska klupa, blanje, pile, postolarski kalupi…), alatke i pomagala za proizvodnu tekstila (preslice, kolovrati…), tekstilni predmeti te namještaj. U njoj se posebno izdvaja i jedan predmet vezan uz tradicijske običaje. Riječ je o pokladnoj drvenoj maski košuti, koja je vrlo nalik pokladnim maskama iz Međimurja, po postoji mogućnost da i ona dolazi s tog prostora.

Osim što nas upoznaje s etnografskim predmetima, izložba govori o povijesti Velikog Tabora u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito od sredine 70-ih godina kada se u dvorcu započinje s organiziranjem izložbi etnografskog materijala te prikupljanjem predmeta iz desinićkog i pregradskog kraja. Njome su predstavljeni korisnici Velikog Tabora koji su ujedno vodili brigu o etnografskim predmetima. Posjetitelje se, putem izložbenih panoa na hrvatskom i engleskom jeziku, upoznaje s osnivanjem Zavičajnog muzeja općine Pregrada u Velikom Taboru početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Također, njome se rasvjetljava razdoblje kada su dvorcem upravljali Turistički savez općine Pregrada te Društvo Veliki Tabor iz Desinića. Poseban naglasak stavljen je na Josipa Štimca, jednog od suosnivača Zavičajnog muzeja u Velikom Taboru i nekadašnjeg predsjednika Društva Veliki Tabor, te Ivicu Špoljara, najvećeg donatora zbirke te prvog djelatnika Muzeja Hrvatskog zagorja koji je bio zaposlen u Dvoru Veliki Tabor. Izložba također otkriva kakvo je stanje Etnografske zbirke od 2003. godine pa sve do danas, dakle u razdoblju kada brigu o predmetima vodi stručno osoblje Muzeja Hrvatskog zagorja.

Autorica izložbe je kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.

Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2022. godine.

čitaj više

Obitelj KAVANAGH-BALLYANE iz Malog Tabora

14. studenog, 2015.

Ovom izložbom predstavljamo javnosti obitelj baruna Kavanagh – Ballyane, vlasnike dvorca Mali Tabor iz Huma na Sutli. Ova obitelj potječe iz Irske. U svojem rodoslovlju dokazuju rodbinsku povezanost s engleskom kraljicom Marijom Stewart. U posjed vlastelinstva i dvorca Mali Tabor došli su nasljeđivanjem po ženskoj liniji. Simon Henry Kavanagh (1784. – 1830.) oženio se Leopoldinom Moscon, unukom Ane Rattkay. Tako je polovina ovog posjeda došla u vlasništvo obitelji Kavanagh.

čitaj više

Edukacija

Svaku muzejsko–edukativnu radionicu potrebno je prethodno najaviti i rezervirati termin

Tematska vodstva

Edukativne radionice

O nama

Dvor Veliki Tabor

Hum Košnički 1, 49 216 Desinić
E-mail: dvt@mhz.hr
Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr
www.veliki-tabor.hr

Kontakt

Centrala: 049/374-970
Rezervacije: 049/374-970
Suvenirnica: 049/374-973
Voditeljica: 049/374-972

Djelatnici Dvora Veliki Tabor 

Voditeljica: mag. hist. Renata Dečman
Muzejska savjetnica: Nadica Jagarčec, dipl. povjesničar i rusist
Viša kustosica: dr. sc. Ivana Škiljan, arheologinja i povjesničarka
Muzejska pedagoginja: Kristina Pavlović, mag. etn. i kult. antr.
Viši muzejski tehničar: Siniša Žnidarec
Muzejska tehničarka: Nives Ćurković
Viša restauratorica tehničarka: Andrea Brlobuš
Administrator, blagajnik, prodavač: Jelena Ovčariček
Spremačica: Ljiljana Ivić

Dvor Veliki Tabor dio je Muzeja Hrvatskog zagorja.

MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
Gornja Stubica, Samci 64
Web: www.mhz.hr
E-mail: mhz@mhz.hr
Tip: opći, muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojstvenih jedinica
Vrsta: nacionalni
Djelokrug: republički
Osnivač: Republika Hrvatska, 1993.
Ravnatelj: Jurica Sabol, kustos
OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 -1100011100
IBAN: HR 3823900011100011100
SWIFT: HPBZHR2X






Zajednička uprava i službe
Ravnatelj MHZ: 049/587-887
Računovodstvo: 049/587-883
Marketing: 049/587-881
Tajništvo: 049/587-888
Fax: 049/587-885

Ostale ustrojstvene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja:

Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
www.mhz.hr
www.gaa.mhz.hr

Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
www.mhz.hr
www.mkn.mhz.hr

Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
www.mhz.hr
www.msb.mhz.hr

Muzej "Staro selo", Kumrovec
www.mhz.hr
www.mss.mhz.hr

Virtualna šetnja dvorcem

Prošetajte Velikim Taborom sa 360 pogledom

Posjet

Radno vrijeme muzeja

Od 1. travnja 2023. do 31. listopada 2023.

  • Ponedjeljak: muzej je zatvoren za posjetitelje

  • Utorak – petak: od 09 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
  • Subota i nedjelja: od 10 do 18 sati (zadnji ulaz u muzej u 17 sati)

Muzej je otvoren za posjetitelje: 10. 4. 2023. (ponedjeljak) Uskrsni ponedjeljak, 1. 5. 2023. (ponedjeljak) Praznik rada, 30. 5. 2023. (utorak) Dan državnosti, 8. 6. 2023. (četvrtak) Tijelovo, 22. 6. 2023. (četvrtak) Dan antifašističke borbe, 5. 8. 2023. (subota) Dan pobjede domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja i 15. 8. 2023. (utorak) Velika Gospa.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10 do 18 sati (zadnji ulaz u muzej u 17 sati)

Muzej je zatvoren za posjetitelje

  • Blagdanima: 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 24., 25. i 26. prosinca, 31. prosinca.

NAPOMENE

  • Osobe s invaliditetom mogu s invalidskim kolicima ući samo u prizemne dijelove Dvora Veliki Tabor.
  • Fotografiranje: dozvoljeno
  • Parkiralište: Da

Cijene ulaza

  • Djeca, studenti, umirovljenici: 4,00 € / 30,14 kn
    (grupe s više od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 3,50 € / 26,37 kn)*
  • Odrasli: 5,00 € / 37,67 kn
    (grupe s više od 30 osoba ostvaruju pravo na popust i cijenu od 4,50 € / 33,91 kn)*
  • Obiteljska ulaznica: 10,50 € / 79,11 kn (za roditelje s malodobnom djecom)
  • Članovi ICOM-a, HMD-a, i sl. muzejskih udruženja: besplatno
  • Osobe s invaliditetom te članovi HAK-a, UHPA-e i Saveza izviđača Hrvatske ostvaruju pravo na popust: 20 %
  • Donosioci kartice Zagorje CARD: 10 %
  • Dva pratitelja na 30 osoba imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Djeca do 3 godine imaju pravo na besplatnu ulaznicu
  • Popust se može koristiti samo po jednoj osnovi
  • Kartice koje se prihvaćaju: Diners, Maestro, MasterCard, MasterCard electronic, Visa electronic

* Samo pri plaćanju gotovinom ili predračunom

Cijene stručnih vodstava i radionica

  • Maksimalan broj osoba u grupi za stručno vodstvo je 30
  • Stručno vodstvo na hrvatskom: 20,50 € / 154,46 kn
  • Stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 27,00 € / 203,43 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo: 27,00 € / 203,43 kn
  • Kostimirano stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 33,00 € / 248,64 kn
  • Tematsko stručno vodstvo: 40,00 € / 301,38 kn
  • Tematsko stručno vodstvo na stranom jeziku (engleski): 46,00 € / 346,59 kn
  • Radionice: 6,00 € / 45,21 kn / po osobi
  • Predstave: 6,00 € / 45,21 kn / po osobi
Cjenik najma prostora.pdf

Rezervacije: rezervacije-dvt@mhz.hr

Tel: 049/374-970

Zbirke i publikacije

Zbirke

Publikacije

Fotogalerije

Kako do nas / kontakt

Adresa:

Dvor Veliki Tabor
Košnički Hum 1
49216 Desinić

Telefon:

++385 (0)49 374-970
++385 (0)49 374-973

E-mail:

dvt@mhz.hr
rezervacije-dvt@mhz.hr
Turistička ponuda
© 2023 - Dvor Veliki Tabor Politika kolačića Politika privatnosti
Developed by virtuabit